O zbirci

Izložba djela Josipa Crnoborija u Galeriji Klovićevi dvori 1998.[1] bila je prvi veći korak u upoznavanju slikareva stvaralaštva, a po zatvaranju zaključena je darovnicom. Na temelju odluke Gradskoga poglavarstva Grada Zagreba[2], darovnica akademskog slikara Josipa Crnoborija prihvaćena je.  Ugovorom o darovanju, sklopljenom u prosincu 1998.[3], Grad Zagreb postao je vlasnikom Zbirke umjetničkih djela akademskog slikara Josipa Crnoborija,  koja se od tada čuva, obrađuje i izlaže u organizaciji Galerije Klovićevi dvori.[4]

Zbirka se posljednjih desetak godina mogla razgledavati na mrežnim stranicama: http://crnobori.mdc.hr/index.html čime je Muzejsko-dokumentacijski centar tada uvelike pridonio ozbiljnijoj mrežnoj prisutnosti muzejskih sadržaja zbirki darovanih Gradu Zagrebu. Zabilježili smo planirane ciljeve poput: dvojezične obrade podataka iz M++, odnosno,  iz cjelovitoga muzejsko-informacijsko-dokumentacijskog rješenja koje bi omogućilo jednostavnu i pouzdanu računalnu obradu muzejske dokumentacije. Potom, integraciju podataka pri obradi primarne, sekundarne i tercijarne muzejske dokumentacije, te fleksibilan pristup izabranim sastavnicama muzejske baze podataka što u Galeriji Klovićevi dvori zamjenjuje inventarne knjige. Pretraživanje za korisnike publicirane građe u smislu uredničke i stručne provjere izabranih sadržaja s vremenom su postali sastavnicom promocije Zbirke i stručnoga rada. Omogućen je osobni izbor iz baza podataka i komunikacija s posjetiteljima mrežnih stranica, što se pokazalo važnim u dopuni podataka bitnih za ulogu privatnih zbirki darovanih Gradu Zagrebu.[5] Stoga nam je nedavno postalo osobito važno da nakon više od deset godina ažuriramo mrežne stranice spomenute Zbirke kao i da dopunimo vezane sadržaje.[6]
 
Inicijativom Damira Murkovića ondašnjeg predsjednika Hrvatske zajednice u Trstu, u Gradskoj biblioteci u Trstu izloženo je 16 djela iz Zbirke (uz 6 djela iz Moderne galerije), od 25. lipnja 2004. do 24. srpnja 2004. godine.
 
2008. je objavljen je izvorni znanstveni rad kustosice Koraljke Jurčec Kos o crtežima iz Zbirke u izdanju Galerije Klovićevi dvori, a 2010. rad o portretima iz Zbirke, također u nakladi Galerije Klovićevi dvori zahvaljujući tadašnjoj ravnateljici Galerije Vesni Kusin.
 
Povodom otvaranja Zavičajne galerije slikara u Banjolama 11. 6. 2010. g., 23 djela iz Zbirke izložena su u novootvorenoj Galeriji zaslugom Općine Medulin i Ane Bedrine, voditeljice podružnice Hrvatske matice iseljenika u Puli, uz prateći katalog izloženih djela. Suradnja realizatora prijedloga i izvedbe zahtjevnog projekta bila nam je osobito vrijedna, primjerice, susret s Otmarom Ottom Širecom, Crnoborijevim prijateljem i suradnikom na otvorenju spomenute Zavičajne galerije u Banjolama.
 
U Zbirci umjetničkih djela akademskog slikara Josipa Crnoborija, danas se čuva 98 djela, među njima 61 ulje na platnu/lesonitu i 37 crteža. Među uljima na platnu ističu se portreti nastali između 1938. i 1998.godine, mrtve prirode slikane četrdesetih godina prošlog stoljeća i nekolicina pejzaža iz istog razdoblja. Crteže iz zbirke kao i ulja na platnu načelno je moguće grupirati u nekoliko tematskih cjelina: portreti, aktovi, (studije, skice), pejzaže i mrtve prirode. Stilski su ujednačeni, kvalitativno raznoliki, a kronološki se mogu dalje razvrstavati prema godini nastanka, tehnikama ili referencama.
 
Primjerice, osobito vrijedne su slikareve studije anatomskih detalja nastale u doba pohađanja zagrebačke likovne akademije, predlošci za veće kompozicije (izvedene u uljima na platnu), portreti nastali in situ, kao i oni naslikani prema fotografijama. Nastali su poslije Crnoborijeva odlaska u Argentinu, a potom u Sjedinjene Američke Države između 1947. i 1980. godine.
 
 
***
[1] Rauter Plančić, Biserka. Povratak slikara, katalog izložbe, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 1998. --> Poveznica (katalog)
[2] Klasa 612-02/98-01/3 urbroj: 251-01-01/6-98-2 od 30. 11. 1998. --> Poveznica (zapisnik)
[3] Klasa 612-02/98-01/3, urbroj: 251-01-01-98-2. --> Poveznica (ugovor)
[4] Kustosicom zbirke autorica ovoga teksta imenovana je odlukom tadašnjeg ravnatelja g. Zvonka Festinija 2000. g.
[5] Vidi: časopis “Muzeologija” br. 45., Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb, 2008., str. 3 – 263; u cijelosti posvećen temi o ulogama privatnih zbirki darovanih Gradu Zagrebu. --> Poveznica (časopis)
[6] O tome više u: Mihalić, Veljko. Donacije umjetničkih zbirki gradu Zagrebu 1946.- 1998. - Inačica kulturnog razvoja, magistarski rad, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Zagreb, studeni 2007., str. 168 – 171.